Glavni problem zbog kojega tražimo ukidanje anonimnih prijava protiv učitelja i nastavnika je strah. Ne možemo raditi kvalitetno ako znamo da nas anonimno i nekažnjeno može prijaviti bilo tko, od roditelja do, nažalost najčešće, kolega iz zbornica - kaže profesorica Tamara Šoić Piše: Marijana Cvrtila, Slobodna Dalmacija, 20.01.2020. Potpisivala se peticija koja je Ministarstvu znanosti i obrazovanja predana još prije četiri mjeseca, bila je jedna od istaknutih tema najdužeg štrajka u povijesti školstva, spomenuta je i u Hrvatskom saboru prilikom rasprave o povjerenju ministrici Blaženki Divjak, no problematici anonimnih prijava protiv nastavnika i učitelja u školama još se ne naziru konkretna rješenja. Upozorila je to ovih dana i Tamara Šoić, riječka profesorica hrvatskog jezika i književnosti, pokretačica peticije za ukidanje mogućnosti anonimnog prijavljivanja učitelja i nastavnika u hrvatskim školama, koju su lani potpisala 8123 prosvjetara. Peticija s potpisima predana je Ministarstvu 17. rujna prošle godine, Ministarstvo je na-nastavnicima obećalo što skorije rješavanje ovog problema i izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji kojima će se to urediti, a profesorica Šoić njima kako će svakog 17. u mjesecu, sve do ispunjenja zahtjeva, upozoravati javnost, ali i MZO, što je po tom pitanju učinjeno. Do danas, međutim, stvari nisu daleko odmakle, barem takav dojam prevladava u nastavničkim grupama koje su stale iza peticije. Osnovali povjerenstvo - Po svemu sudeći, nije se puno pomaknulo s mrtve točke. Budući da je nekoliko nastavničkih grupa, kao i školski sindikat Preporod, podržalo peticiju, predlagali smo da barem jedan naš predstavnik bude uključen u izradu rješenja. To je izuzetno važno za donošenje kvalitetnih izmjena zakona, a ne da se opet donesu nekakve manjkave i nesuvisle izmjene koje će nas u idućih deset godina držati na nuli. Međutim, nemamo nikakve povratne informacije osim da su to "uzeli u razmatranje" - kazala je jučer (subota) Tamara Šoić, ujedno osnivačica nastavničke grupe i web-stranice "45 minuta". Dosad su iz resornog ministarstva, uključujući i ministricu Divjak, stizale uglavnom uopćene najave kako je po ovom pitanju "osnovano povjerenstvo" koje "radi na izmjenama Zakona o provjetnoj inspekciji" te će "razmotri-ti argumente za i protiv". U kojemu smjeru rješenja idu, kada će, i hoće li uopće, izmjene zakona vezane za ukidanje anonimnih prijava biti donesene te tko su članovi povjerenstva koje o tome odlučuje, neka su od pitanja koja smo uputili Ministarstvu. Međutim, iz njihova (pismenog) odgovora teško se može što konkretnije zaključiti: - Kao što je već više puta ista-knuto, a među ostalim i prilikom sastanka s predstavnicima peticije za ukidanje mogućnosti anonimnog prijavIjivanja učitelja i nastavnika, zahtjevi će biti razmotreni u suradnji sa svim zainteresiranim dionicima u kontekstu skore izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji. Imenovano je povjerenstvo koje intenzivno radi na novom zakonu. Očekujemo široku javnu rasprau o tom pitanju - sve je što su na to odgovorili iz Ministarstva. Takvi odgovori ni najmanje nisu dovoljni nastavnicima koji godinama čekaju rješenje ove situacije. Profesorica Šoić podsjeća kako, osim Prosvjetne inspekcije, stručno-pedagoški nadzor u školama, osobito u dijelu vezanome za nastavu i rad nastavnika, obavljaju i viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje. Ironija je da su to najčešće isti ljudi koji su nadležni za napredovanja nastavnika, upozorava ona. Samo Prosvjetna inspekcija, prema dostavlienim podacima, zaprimila je lani 1869 podnesaka za provedbu nadzora nad ustanovama iz njihove nadležnosti (godinu ranije 1831). Peticija pa ništa Gotovo svaki peti (ukupno 390) bio je anoniman, a samo za 82 anonimna podneska utvrdilo se da su bili osnovani. - Glavni problem zbog kojega tražimo ukidanje anonimnih prijava protiv učitelja i nastavnika je strah. Ne možemo raditi kvalitetno ako smo u strahu jer znamo da nas anonimno i nekažnjeno može prijaviti bilo tko, od roditelja do, nažalost najčešće, kolega iz zbornica. Razlog može biti potpuno banalan - ističe profesorica Šoić, podsjećajući kako su neke njezine kolegice (potpuno neistinito) prijavljivane, primjerice, da su im učenici prali auto ili da su hodale u predubokom dekolteu. -Nakon što smo predali peticiju Ministarstvu nije se dogodilo, zapravo, ništa. Naprotiv, čini se da je stanje još gore, anonimne prijave i dalje stižu. Mi odustati nećemo, ustrajat ćemo u zahtjevu dok ne izguramo stvari do kraja - najavljuje profesorica Šoić.*

PODACI INSPEKCIJE Utemeljeno 449 od ukupno 907 podnesaka Prema podacima Prosvjetne inspekcije, u 2019. godini zaprimili su ukupno 1869 podnesaka za pokretanjem nadzora u ustanovama, no samo za polovicu (ukupno 907) pokazala se osnova za inspekcijskim nadzorom. Zanimljivo je također da su u polovici od pokrenutih nadzora, odnosno u 449 slučajeva, doista i utvrđene nepravilnosti. Kao što smo naveli, gotovo svaki peti podnesak, ili njih ukupno 390, bio je anoniman. Međutim, u tek njih 172 pokazala se potreba za provedbom nadzora, da bi se na koncu pokazalo kako je u samo 82 slučaja utvrđena osnovanost navoda iz anonimnih podnesaka. RAZLOZI ZA POSTUPANJE Što se najčešće kontrolira? Prosvjetna inspekcija u nadzor, sukladno zakonu, izlazi iz više razloga, a najčešća područja koja se na temelju podnesaka provjeravaju jesu ona vezana za poštovanje propisa ustanova, zapošljavanje i otkaze radnicima, provedbu natječaja i izbora kandidata, upise i ispise učenika iz škola, nagrade i izricanje pedagoških mjera učenicima, odnose li se zaposlene osobe u nadziranoj ustanovi prema učenicima i njihovim roditeljima u skladu s obvezama i odgovornostima, poštuju li se prava učenika i zaposlenika, kao i propisi u slučajevima nasilja nad učenicima, ispunjavaju li ravnatelji dužnosti i obveze itd...