Tamo se, kao i u mnogim hrvatskim školama i vrtićima, ovaj mjesec organizira priredba u povodu Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Nositelji te priredbe učenici su prvih razreda, među kojima su i djeca Telegramovih sugovornica, no stvar je u tome što ona ne idu na vjeronauk, a u jednom dijelu priredbe dolazi svećenik kako bi u dvorani blagoslovio kruh i plodove zemlje. Ministarstvo je problem jednostavno svalilo na roditelje Ministarstvo je odlučilo potencijalni problem posve svaliti na roditelje čiji klinci ne idu na vjeronauk. Pa su tako iz škole Kralja Tomislava poslali mail s upitom žele li da njihova djeca prisustvuju samo priredbi, ali ne i obredu; da ne prisustvuju ni priredbi ni obredu; ili da budu u dvorani i za vrijeme obreda. Mame koje su se javile Telegramu smatraju kako to nije fer ni prema djeci koja ne pohađaju vjeronauk, ni prema roditeljima. “Netko će našoj djeci reći – vaši roditelji ne žele da vi budete na blagoslovu kruha pa morate usred priredbe otići u razred”, pojašnjava jedna mama, naglašavajući da se na taj način rade grube podjele već u prvom razredu. “Zašto se obredi ne odvijaju u crkvama?”, nadovezuje se druga s kojom smo ovih dana razgovarali. Kako odvajanje djece u prvom razredu može ne biti segregacija? Ravnateljica škole koju pohađa 490 učenika, Tanja Baranić, za Telegram kaže kako je učiteljica nespretno sročila pitanja, ali tvrdi da suglasnost moraju tražiti. I to je, kako smo kasnije provjerili točno, s obzirom na to da je Ministarstvo na taj način odlučilo pristupiti problemima koji se svake godine pojavljuju u školama čiji ravnatelji odluče u školu dovesti svećenika. “Svrha suglasnosti je da se izađe u susret svim roditeljima, a ne da se nekoga segregira”, kaže ravnateljica ne objašnjavajući kako situacija, u kojoj neka djeca napuštaju dvoranu punu svojih kolega, može ne predstavljati segregaciju. Ravnateljica tvrdi da je inicijativa za davanje suglasnosti oko Dana kruha potekla upravo od roditelja čija djeca ne idu na vjeronauk. “Iako mnoga djeca koja ne idu na vjeronauk sudjeluju u obredu i njihovi roditelji to shvaćaju kao širenje i obogaćivanje znanja svoje djece”, dodaje. “Na početku priredbe župnik naše župe par minuta posvećuje svu hranu i priča o siromaštvu, dobroti i pomaganju. Nakon priredbe, koja nema vjerski karakter, učenici nose hranu u svoje razrede gdje konzumiraju jesenske plodove i sve što su njihovi roditelji pripremili”, pojašnjava Baranić i dodaje kako se “ovakve teme svake godine vrte po portalima”. ‘Neka provjere koja su djeca iz poganih, a koja iz normalnih obitelji!’ Na naše pitanje zašto onda svećenik uopće dolazi na priredbu u državnoj školi, od ravnateljice Baranić nismo dobili konkretan odgovor. Tek kaže da “kao škola moraju balansirati u odnosima s više strana”. Zašto je u sekularnoj državi jedna od strana i lokalna župa, također nije pojasnila. Ravnateljica Baranić za Telegram tvrdi kako njezina škola Dane kruha organizira samostalno, a ne kao dobar dio ostalih uz pomoć ekološke udruge Lijepa naša koju vodi Ante Kutle, brat odbjeglog tajkuna Miroslava Kutle. Dugogodišnji je to projekt u kojem svake godine sudjeluju stotine hrvatskih škola, a manifestacija se održava u ustanovama koje su u njihovom programu Eko škola. Stoga smo nazvali organizatora Kutlu i upitali ga što misli o tome da će, prema naputku Ministarstva, škole ove godine zbog priredbe odvajati djecu, odnosno da se ta opcija nudi roditeljima dok daju suglasnost. “To je na njima – sve im piše! Ja se čudim tim nastavnicima što ne provjere koja su im djeca iz tih ateističkih i poganih obitelji, a koja su iz normalnih!”, rezolutan je bio Kutle te nastavio: “Nikakva pitanja nisu trebali slati osim da daju svoj pristanak za dijete. A ako roditelj nije dao pristanak, što se ima uopće javljati? Ali ne, oni bi dali pristanak, ali žele i da mi ukinemo misu i blagoslov. Pa to je nemoguće!”. Detaljno smo transkribirali ispad organizatora Dana kruha I organizatora Kutlu pitali smo ne bi li možda bilo najbolje da se takve manifestacije održavaju bez svećenika, jer su škole javne, a ne vjerske institucije, no njemu je to nezamislivo. “Kako da ne bude svećenika? Pa to je centralni događaj te svečanosti – da se jednom godišnje okupe u zajedništvu, da Bogu kažu: Hvala ti za ovaj kruh, hvala ti za ove plodove zemlje, hvala ti za sve“, nastavlja. Dodaje i kako je frustrirajuće jer “sve lijepo napraviš i onda se nađu ti pametnjakovići – roditelji, Protagora i slični”. Kutle, za razliku od ravnateljice, tvrdi kako je škola Kralja Tomislava od ove godine ipak trebala biti u njihovom programu, ali da zbog maila koji su slali roditeljima kako bi odlučili što žele, u njemu neće moći ostati. Ispad koji je uslijedilo točno smo transkribirali: “Mi smo im dali priliku, a oni sada rade probleme! Podijeli im materijale, podijeli im pohvalnice, zahvalnice, biltene, plati im prijevoz, plati im hotel i dragog Boga i onda ti je ovo na kraju hvala! Sad ćemo im otkazati! Nećemo imati posla sa smećem! Da se ja po medijima povlačim neprekidno zbog ovakvih budalaša!”, zaključuje Kutle žaleći se kako je protivljenje religiji uhvatilo korijenje po cijeloj Hrvatskoj. Međunarodni inicijatori ogradili su se od vjerskog karaktera Kutlinom udrugom lani se bavila redakcije Potrage. Danka Derifaj tada je doznala da udruzi svaka od 324 odgojno-obrazovne ustanove u njihovom programu godišnje plaća pet tisuća kuna i to samo za ekološki certifikat te da se Međunarodna fondacija FEE, na čijoj licenci se zasniva rad udruge, ogradila od vjerskih konotacija koje priredba ima u Hrvatskoj. S druge strane Kutle je sam Potrazi priznao da su među članovima udruge brojni visokopozicionirani pripadnici klera i u tome ne vidi ništa sporno. “Kaptol je bio priredio primanje kod Pape, gore u nuncijaturi za predstavnike 20 najuglednijih hrvatskih institucija među koje je stavio i Udrugu Lijepa naša, rame uz rame s HAZU, s obzirom na to da su praktički svi biskupi članovi udruge Lijepa naša” rekao je lani Kutle. Dakle i više je nego očito da udruga Lijepa naša projekt Dana kruha ne može niti ne želi razdvojiti od crkvenog nauka niti ih svesti samo unutar sata vjeronauka, a iako Ministarstvo traži da škole za priredbu moraju od roditelja tražiti suglasnost, očito se radi samo o prebacivanju odgovornosti. Možda bi i novi istup organizatora, danas u Telegramu, mogao biti poticaj ravnateljima da se zapitaju tko to organizira manifestacije u njihovim školama.

Iz ministarstva nismo dobili odgovore na najvažnija pitanja

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja za Telegram su odgovorili kako je za sudjelovanje učenika u izbornim i fakultativnim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima koji nisu obvezni, potrebno prije informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost. Kako bi lopticu odgovornosti bacili što dalje od sebe, iz Ministarstva su naglasili i kako većina škola planira aktivnosti vezano uz Dane kruha, “što znači da se s tim aktivnostima usuglasilo učiteljsko vijeće, vijeće roditelja i školski odbor”. Na iduća logična pitanja, što onda ministrica Blaženka Divjak misli o svećenicima u školama izvan sata vjeronauka i hoće li mijenjati zakonsku regulativu kako bi se to spriječilo ili postavilo u neke druge okvire, iz ministarstva nismo dobili odgovore.

Curica se, ne znajući što da radi, u panici sakrila pod stol

U povodu Dana kruha ministrici Divjak je ovaj tjedan pisala i udruga Protagora koja se bavi zaštitom prava ireligioznih osoba te od nje zatražila da ministarstvo izda naputak kako se Dani kruha mogu slaviti samo na satu vjeronauka. U dopisu su podsjetili na prošlogodišnji slučaj kada su učenici zagrebačke Osnovne škole Tituš Brezovački, neovisno o tome idu li na vjeronauk ili ne, bili prisiljeni sudjelovati u blagoslovu kruha. Majka jedne učenice koja nije pohađala vjeronauk tada je Indexu prepričala kako njena kćer nije znala što da radi pa se sakrila pod stol – što je izazvalo reakcije ostale okupljene djece. “Za to vrijeme, druga su je djeca kritizirala da je zločesta i da će je Bog kazniti jer se to ne radi za vrijeme molitve. Jedna od tih kazni je da će joj Bog ubiti mamu”, prepričala je mama.